Filipjakov skočio za 424 mjesta

Autor: Općina Sveti Filip i Jakov
Izvor fotografije: Općina Sveti Filip i Jakov
Objavljeno: 27.11.2014.

Prema istraživanju "LOTUS 2013./14." Općina Sveti Filip i Jakov nalazi se na 151. mjestu u državi, dok u Zadarskoj županiji zauzima 9. mjesto - rezultat je istraživanja koje je GONG, u suradnji s Udrugom gradova, proveo u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Svaki treći građanin Hrvatske zapravo živi u „mraku” - pokazuju to rezultati istraživanja transparentnosti i odgovornosti svih 576 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, koje je od kraja lipnja do početka listopada 2014. godine po treći put proveo GONG u suradnji s Udrugom gradova.

Procesi demokratizacije i integracije u Europsku uniju nisu doveli do toga da načela odgovornosti i transparentnosti zažive u praksi - još uvijek je netransparentno čak 74 posto jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Iako je između 2009. i 2012. godine došlo do blagog unaprjeđenja, u razdoblju između 2012. i 2014. godine došlo je do stagnacije, pa čak i blagog nazadovanja. Premda su općine glavni „krivci“ (čak 88 posto njih je u dvjema kategorijama netransparentnosti), i među gradovima je velik udio onih koji su odgovorni za ukupno loš rezultat.

Čak 1.473.218 građana i građanki RH – svaki treći – stjecajem okolnosti ne živi u sredini koja bi mu omogućila da umjesto pasivnog podanika bude aktivan i odgovoran građanin. To je ujedno ono što najviše zabrinjava kad se gledaju ukupni rezultati ove runde istraživanja, čiji je cilj bio utvrditi aktualnu razinu transparentnosti u odnosu na prethodna istraživanja, te potaknuti višu razinu transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Rezultati se temelje na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, odgovorima na anketni upitnik, zahtjevu za pristupom informacijama te telefonskom pozivu na centralu. Istraživanjem su ponovno obuhvaćene dimenzije javnosti rada predstavničkog tijela i javnosti rada izvršne vlasti, pravo na pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava. Pojedini pokazatelji su ove godine izmijenjeni uslijed promjena zakonskog okvira, ali i postroženi zbog očekivanog (a kako se pokazalo, izostalog) praktičnog usvajanja načela otvorenosti i odgovornosti.
Jedinice su mogle ostvariti maksimalno 10 bodova, a raspon ostvarenih bodova kreće se između 0,44 i 9,61, dok je prosječno ostvaren rezultat 4,45 boda. Općine su u prosjeku ostvarile svega 3,64 boda te se tako kao skupina još uvijek nalaze u kategoriji netransparentnih jedinica. Sa svojim prosječnim rezultatima, gradovi (5,91 bod) i županije (6,11 bodova) svrstali su se u kategoriju „transparentnih“, no očito je da postoji značajan prostor za unapređenje njihovih praksi. Prema ukupnim nalazima među jedinicama lokalne i regionalne samouprave ima:

5 posto „izrazito transparentnih“
21 posto „transparentnih“
46 posto „netransparentnih“
28 posto „izrazito netransparentnih“