KUD Sv. Roko sudjelovao na Danima otvorenih vrata kod predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović

Autor: N1
Izvor fotografije: Goran Stanzl/Pixells
Objavljeno: 29.04.2019.

Danu otvorenih vrata su, među ostalima, nazočili predstavnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH, profesori i studenti Croaticuma i Centra za hrvatske studije u svijetu, Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, predstavnici gradskog kazališta iz Belog Matastira, djeca iz dječjeg vrtića Vrbik, predstavnici udruge "Plavi telefon", predstavnici znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, najuspješniji učenici i mentori Bjelovarsko-bilogorske županije te hrvatska udruga pomoćnika u nastavi.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u subotu je, na Danu otvorenih vrata pod nazivom "Hrvatski-moj jezik", skupa s nekoliko različitih udruga i predstavnika uglednih institucija primila i KUD Sv. Roko iz Sv. Filipa i Jakova. Predsjednica je izrazila potporu svima onima koji uče hrvatski kao drugi jezik, naglasivši važnost i vrijednost jezika za male narode kao koda identiteta i kulture jer se upravo kroz njega zrcali povijest cijele države.

"U svijetu mnogih i različitih nacija upravo je nacionalna kultura temeljna vrijednost koja nas čini ne samo prepoznatljivima, što je u doba globalizacije iznimno važno, nego nam daje stabilnost, sigurnost i vjeru u vlastite potencijale, snagu, kreativnost i mogućnosti napretka. Vama koji dolazite iz zemalja anglosaksonskog jezičnog područja, pripadajući tako velikoj grupaciji jezika kojim se sporazumijeva gotovo cijeli planet, možda nije tako jednostavno razumjeti koliko je manjim narodima jezik važan i vrijedan kao kod identiteta i kulture jer se upravo u jeziku zrcali povijest cijele države", rekla je Grabar-Kitarović.

Navela je i kako se kroz svoje osobno diplomatsko iskustvo u SAD-u i Kanadi uvjerila koliko je važno očuvanje jezičnog identiteta za jačanje naših hrvatskih zajednica, posebno u drugoj ili trećoj generaciji, kada, kako je rekla, blijede priče djedova i baka, kada se materinska riječ čuje samo na nedjeljnim misama ili na blagdanskim druženjima, na folklornim manifestacijama uz pjesmu i ples što nose riječ iz domovine.

Istaknula je i kako je, kao hrvatska predsjednica, obišla iseljenike na svim kontinentima - od Australije i Novog Zelanda do Čilea, Argentine, Sjedinjenih Država i Kanade, gdje se uvjerila koliko je jaka želja naših iseljenika očuvati svoj jezik i svoj nacionalni identitet.

 

Iseljenici jezik čuvaju u narječjima svojih predaka

"Mnogi od njih već pomalo zaboravljaju jezik ili ga čuvaju u narječjima svojih predaka, koji su, tjerani nevoljom i siromaštvom, ostavili svoj krš i kamen, polja, more i rodni prag te otišli u daleki svijet u kojem često nisu imali nikoga svoga, niti su poznavali tuđega jezika. No srce je često ostajalo na rodnom pragu, u zavičaju, u domovini. Svima je ostalo zajedničko onaj treptaj srca koji prati prvi zvuk naše himne, kad se čuju pjesme staroga kraja kao nit koja ih trajno veže s Domovinom", kazala je Grabar-Kitarović.

Zahvaljujujući svima na odabiru učenja hrvatskog jezika i davši im potporu za nastavak njegova učenja, istaknula je da su u ljepoti i bogatstvu hrvatskog jezika stvorena vrhunska književna djela.

Posebno je istaknula dječju književnost od Ivane Brlić Mažuranić i Mate Lovraka do suvremene književnosti koje, kaže, rado čita s učenicima diljem Hrvatske pokušavajući kod njih potaknuti kulturu čitanja te ih usmjeriti knjizi u kojoj će otkriti svu ljepotu svoga jezika.

"Posebice se moramo posvetiti i svim Hrvatima diljem svijeta koji žele učiti hrvatski jezik" rekla je predsjednica Republike.

Oni koji su naučili hrvatski spoznali značenje Matoševih riječi

Često, kazala je, čuje kako hrvatski jezik nije lako naučiti jer je gramatika složena, a na relativno malom teritoriju se susreću različita narječja. Uvjerena je, međutim, kako su svi oni koji ga uče i koji su ga naučili spoznali zašto je veliki Matoš napisao kako je hrvatski "veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora“.

Danu otvorenih vrata su, među ostalima, nazočili predstavnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH, profesori i studenti Croaticuma i Centra za hrvatske studije u svijetu, Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, predstavnici gradskog kazališta iz Belog Matastira, KUD "Sveti Roko", djeca iz dječjeg vrtića Vrbik, predstavnici udruge "Plavi telefon", predstavnici znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, najuspješniji učenici i mentori Bjelovarsko-bilogorske županije te hrvatska udruga pomoćnika u nastavi.