KUD Sveti Roko iz Filip i Jakova je na poziv HKD Gradišće iz Željeznog (Eisenstand) i Župe Celindof (Zilingetal) boravio tri dana u Austriji. Na povratku su održali program i u Šopronu (Spronu), koji se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na granici sa Austrijom.
- Na poziv gradišćanskih Hrvata, posjetili smo svoje sunarodnjake u općini austrijske savezne države Gradišće, u mjestu Celindofu, i nazočili otkrivanju spomen-ploče dr. sc. Krizosztomu Krueszu (1819.- 1885., nadopatu najstarijega mađarskoga benediktinskoga samostana i sudioniku 1. Vatikanskog koncila (1869. -1870.), kazao je Ivica Eškinja Lantana, predsjednik KUD-a Sv. Roko.
Brončana spomen-ploča rad je međunarodno priznatoga akademskoga kipara Heinza Bruckschwaigera, dijelom hrvatskoga podrijetla.
- U nazočnosti biskupa Željeznog, Egidije Ivana Živkovića, teologa iz zajednice gradišćanskih Hrvata, benediktinca Varszegi Astrika OSB, opata u gradiću Pannonhalma u sjevernoj Mađarskoj, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i ostalih uzvanika, nazočili smo na svetoj misi u crkvi sv. Petra i Pavla, objašnjava Lantana.
Svečana kulturno-znanstvena manifestacija u mjestu započela je pozdravom uvaženih gostiju te praizvedbom Svete mise skladatelja, gradišćanskoga Hrvata Štefana Kokošića,
- Aktivno smo sudjelovali u euharistijskom slavlju pjevajući marijanske pjesme Zdravo djevo i Gospe ribara i težaka, obznanio je Eškinja, alfa i omega trodnevnog putovanja.
Nakon misnog slavlja uz pratnju tamburaškog sastava instrumentalnog voditelja Ivice Kinda i glazbenog voditelja prof. Snježane Habuš-Rončević, izveli su tradicijske pjesme i kola iz filipjanskog kraja.
Željezno je glavni grad Gradišća koji broji oko 12.500 stanovnika. Gradišćanskih Hrvata u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj ima preko 60.000.
- Gradišćani koji su tamo sačuvali su svoju katoličku vjeru, hrvatski jezik i kulturu, kaže Eškinja.
Gradišćanci svoju kulturu čuvaju i razvijaju oko 500 godina koliko već žive u tome kraju. Posebno se njeguje tamburaška glazba i narodni plesovi.
- Usprkos dugom putu ovo je nezaboravni doživljaj. Turističko razgledanje, druženje s gradišćanskim Hrvatima i pjesmu popraćenu odličnim, savršenim gostoprimstvom vrlo je teško opisati, to jednostavno treba doživjeti, poručio je Lantana.
Na povratku su posjetili i Graz u Austriji, gdje su ih dočekali Zoran Eškinja-Popić, Filipjanac na privremenom radu u Austriji, kao i drugi žitelji ovog kraja koji tamo zarađuju svoj kruh.
http://www.zadarskilist.hr/clanci/01062015/gradiscanski-hrvati-sacuvali-svoj-jezik-i-kulturu
Brončana spomen-ploča rad je međunarodno priznatoga akademskoga kipara Heinza Bruckschwaigera, dijelom hrvatskoga podrijetla.
- U nazočnosti biskupa Željeznog, Egidije Ivana Živkovića, teologa iz zajednice gradišćanskih Hrvata, benediktinca Varszegi Astrika OSB, opata u gradiću Pannonhalma u sjevernoj Mađarskoj, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i ostalih uzvanika, nazočili smo na svetoj misi u crkvi sv. Petra i Pavla, objašnjava Lantana.
Svečana kulturno-znanstvena manifestacija u mjestu započela je pozdravom uvaženih gostiju te praizvedbom Svete mise skladatelja, gradišćanskoga Hrvata Štefana Kokošića,
- Aktivno smo sudjelovali u euharistijskom slavlju pjevajući marijanske pjesme Zdravo djevo i Gospe ribara i težaka, obznanio je Eškinja, alfa i omega trodnevnog putovanja.
Nakon misnog slavlja uz pratnju tamburaškog sastava instrumentalnog voditelja Ivice Kinda i glazbenog voditelja prof. Snježane Habuš-Rončević, izveli su tradicijske pjesme i kola iz filipjanskog kraja.
Željezno je glavni grad Gradišća koji broji oko 12.500 stanovnika. Gradišćanskih Hrvata u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj ima preko 60.000.
- Gradišćani koji su tamo sačuvali su svoju katoličku vjeru, hrvatski jezik i kulturu, kaže Eškinja.
Gradišćanci svoju kulturu čuvaju i razvijaju oko 500 godina koliko već žive u tome kraju. Posebno se njeguje tamburaška glazba i narodni plesovi.
- Usprkos dugom putu ovo je nezaboravni doživljaj. Turističko razgledanje, druženje s gradišćanskim Hrvatima i pjesmu popraćenu odličnim, savršenim gostoprimstvom vrlo je teško opisati, to jednostavno treba doživjeti, poručio je Lantana.
Na povratku su posjetili i Graz u Austriji, gdje su ih dočekali Zoran Eškinja-Popić, Filipjanac na privremenom radu u Austriji, kao i drugi žitelji ovog kraja koji tamo zarađuju svoj kruh.
http://www.zadarskilist.hr/clanci/01062015/gradiscanski-hrvati-sacuvali-svoj-jezik-i-kulturu